Istraživači Jejl univerziteta objavili su svoja otkrića u časopisu “Nature”, a kako tvrde, pol beba miševa, a verovatno i beba ljudi, određuje virus koji se “ubacio” u genom sisara pre 1,5 miliona godina.
Prema saopštenju, više od 40 odsto ljudskog genoma sastoji se od ostataka virusa koji su napadali naše pretke pre više miliona godina. Istraživači su otkrili taj materijal na X hromozomima kod miševa, odnosno u hromozomima koji odlučuju pol embriona.
Dok su ostaci virusa aktivni, rađa se podjednak broj mladunaca oba pola. Međutim, kada su neaktivni, što se dešava u nekim slučajevima, rađa se više mužjaka. Iako nije poznato da li isto važi i za ljude, znamo da ljudski X hromozom sadrži iste materijale kao mišji.

Štaviše, istraživači veruju da metod kojim se “deaktiviraju” ostaci virusa može biti korišćen u sprečavanju širenja kancera. To je zato što se isti virusni materijal nalazi u tumorima i podstiče njihov rast. “I dalje je otvoreno pitanje zašto pol sisara određuju ostaci drevnih virusa”, kaže istraživač Endrju Sjao.

























































































































































Komentari (0)