Dojenje je s jedne strane način izražavanja ljubavi, pažnje, brige, utehe, stvaranja bliskosti i temelj za psihofizički razvoj deteta u širem smislu, a sa druge strane je proces učenja u kojem dete treba da nauči da jede iz majčinih dojki, a majka naučiti kako mu to omogućiti . Za taj proces potrebno je vreme, mir, strpljenje i ljubav. Svako dete je jedinstveno i ima svoj temperament koji se odražava i u dojenju.
Zbog poteškoća u kojima se majke ne snalaze ili drugih razloga neke majke brzo odustaju od dojenja. Često majke prestaju da doje zbog neznanja, umora, stresa, izostanka podrške porodice i stručnjaka te zbog poteškoća u samom procesu dojenja.
Nije uvek lako
Najčešći razlozi zbog kojih majke odustaju od dojenja:
Dojenje se odvija prema načelu ponude i potražnje. Ako majka češće stavlja dete na prsa to će dojke proizvoditi više mleka kako bi se zadovoljila potražnja. Takođe, punoća dojke nije pokazatelj količine majčinog mleka koju je dete dobilo tokom podoja. Kada se uspostavi ravnoteža između ponude i potražnje majčinog mleka dojke postaju mekše, a to svakako nije znak da majke imaju manju količinu mleka ili da više nemaju količinu mleka koja je potrebna detetu.
Buđenje noću
U prvim mesecima života učestalo dojenje doprinosi boljem dobijanju na težini, a potrebe deteta tokom noći nisu manje od dnevnih potreba. Ako dete spava celu noć to nije pokazatelj da je popilo dovoljno majčinog mleka. Ako dete previše spava i ne traži dojku, ne dobija dovoljno mleka.
Preporuka je da doje na zahtev jer dojenje za dete predstavlja i utehu, ohrabrenje, povezanost, bliskost, bezbednost i zaštitu. Dopustite detetu da ono odredi raspored svoga hranjenja. Bez obzira na trajanje podoja, najvažnije je da vaše dete pravilno siše kako bi dobilo dovoljnu količinu mleka i napredovalno na težini, što je dobar pokazatelj uspešnog dojenja.
Strpljenje se višestruko isplati
Stres i dojenje
Takođe, prolaktin, hormon koji stimuliše proizvodnju mleka, pojačano se proizvodi kada je majka u stanju stresa. Na ovaj način priroda čuva dojenje zbog njegove važne evolucione uloge.
Energetske potrebe dojilje povećane su u odnosu na uobičajen unos vezan uz dob, telesnu masu, visinu i aktivnost žene koja ne doji. Izbor namirnica treba se temeljiti na piramidi pravilne ishrane: najveća količina uglikohidrata (neprerađene integralne žitarice, voće i povrće), manja količina proteina (mlečni proizvodi, meso i mahunarke), te mala količina masti (ulja biljnog porekla).
Potreban je oprez kod uzimanja hrane koja može izazvati alergijske reakcije, te je uputno nakon konzumacije takve hrane posmatrati dete i utvrditi da li je to izazvalo nekakvu reakciju kod deteta. Ako reakcija postoji, preporučljivo je određenu namirnicu neko vreme izbegavati. Uz kvalitet ishranu majka treba uzimati i dovoljnu količinu tečnosti.

























































































































































Komentari (0)