Iako čišćenje i dezinfekcija kuhinje i kupatila može izgledati kao zaštita i vašeg i zdravlja vaše porodice, čišćenje agresivnim sprejevima i ostalim deterdžentima može vam zapravo ugroziti zdravlje.
Prosečno domaćinstvo sadrži oko 62 otrovne hemikalije, kažu stručnjaci za zaštitu životne sredine, a mi smo im izloženi svakodnevno – od ftalata, sintetičkih mirisa pa do štetnih gasova iz sredstava za čišćenje rerne. Svi ti sastojci uobičajenih proizvoda za domaćinstvo povezani su sa astmom, rakom, reproduktivnim i poremećajima hormona te neurotoksičnošću.
Proizvođači se pak brane činjenicom da su količine toksičnih sastojaka u sredstvima za čišćenje vrlo male, no problem nastaje ako smo im izloženi svaki dan, kao i u njihovoj kombinaciji. U naše se telo tada taloži “otrovni teret” koji čuva u tkivima.

Rizik od oštećenja pluća
Štetne hemikalije iz proizvoda za čišćenje, na primer, povećavaju rizik od oštećenja pluća. Studija Univerziteta Bergen otkrila je da svi ljudi koji redovno čiste svoje domove imaju 14 posto veći rizik za smanjenje plućne funkcije i kapaciteta u narednih 20 godina.
“Moramo biti svesni hemikalija koje se otpuštaju u vazduh te koji udišemo kad koristimo deterdžente u obliku sprejeva”, kaže dr Osein Svans.
Tokom dvadesetogodišnje studije došli su do zaključka kako hemikalije, uključujući i amonijak, mogu da iritiraju ne samo disajne puteve, nego i da izazovu i alergiju. I ranije su studije otkrile da postoji povećan rizik od hronične opstruktivne plućne bolesti među profesionalnim čistačima i čistačicama.
U kućnoj prašini otrovne hemikalije
Stručnjaci sa Univerziteta Džordž Vašington upozorili su i da se u kućnoj prašini nalazi barem deset otrovnih hemikalija koje mogu uzrokovati rak i neplodnost. Dr Ami Zota, voditeljka istraživanja, kaže da ljudi, a posebno deca, koji su na dnevnoj bazi izloženi hemikalijama mogu imati ozbiljne zdravstvene probleme.
Hemikalije pronađene u svakodnevnim proizvodima – od kozmetike, proizvoda za čišćenje, građevinskog materijala i nameštaja – otpuštaju se u vazduh te naposletku završavaju u prašini. Takvih je otrovnih hemikalija u prašini pronađeno 45.
“Ljudi udišu ili čak mogu progutati male čestice prašine te apsorbovati toksine kroz kožu. Zato pazite na bebe koje su posebno izložene jer se igraju na podu”, kažu istraživači.
Ftalati su na vrhu liste po štetnosti, a nalaze se i u prašini. To su materije koje se dodaju plastici kako bi se povećala njena fleksibilnost i izdržljivost te se obično nalaze u ambalaži za hranu, dečjim igračkama i kozmetici. Ftalati mogu ometati normalan rad hormona, a naučnici veruju da su uzrok problema s disanjem kod dece te nižim IQ.
Kako izbeći štetne materije? Preporučuje se da proverite sastav i da izbegavate kozmetiku i sredstva za čišćenje sa potencijalno štetnim hemikalijama. Pomno čitajte i sledite uputstva za korišćenje na etiketama, koristite maramice za čišćenje, a ne sprejeve kako biste što manje štetnih čestica inhalirali. Učestalo perite ruke.
Ventilacija. Prašinu u svojem domu uvek održavajte na minimumu. Dok čistite, otvorite sva vrata i prozore, pa neka vazduh cirkuliše dok čistite. Nikad ne znate kad ćete udahnuti ftalate, pa zato koristite lampicu.
.jpg)
Ftalati se skrivaju u osveživačima prostora, deterdžentima za pranje sudova, pa čak i toalet papiru. Kompanije ne moraju da otkriju šta je u njihovim mirisima, tako da ftalate možda i nećete pronaći na etiketi. Zato, kad god je moguće, odbacite sprejeve ili osveživače prostora iz utičnice te prostor osvežite eteričnim uljima iz lampice ili provetravanjem prostorija.
Hemikalije koje su rizične kod astmatičara
Postoje mnoge namirnice koje mogu uzrokovati astmu ako ih koristite u svom domu, iako će uticati i na one koji nisu astmatičari. Najčešći su kvaterni amonijum spoj koji se obično koristi kao dezinficijens u čišćenju. Za podove i ostale manje osetljive površine često se koriste sredstva na bazi hlora (natrijum hipoklorit), koji najčešće nalazimo u izbeljivačima.
Opasni su i neki mirisi u sredstvima za čišćenje, na primer limonen koji proizvodima daje “citrusni” miris, te isothiazolinones iz deterdženata za pranje sudova, kao i u tečnim deterdžentima za pranje veša.
Recite zbogom antibakterijskim sapunima
Triklosan je agresivno antibakterijsko sredstvo koje nalazimo u sredstvima za pranje sudova i antibakterijskim sapunima. Osim što može poremetiti hormonalni sistem, sumnjaju i da je kancerogen, pa se preporučuje da koristite “jednostavne” deterdžente i sapune s kratkim spiskom sastojaka.
Klonite se hlora jer izaziva problem sa disajnim putevima
Hlor nalazimo u sredstvima za čišćenje WC-a, uklanjanje plesni i izbeljivačima tkanine. Iako ga uzimamo sa vodom iz vodovoda, može izazvati probleme sa disajnim putevima, ali i štitnjačom. Radije kod čišćenja koristite sodu bikarbonu i sirće.

























































































































































Komentari (0)