U petak je predsednica Skupštine Maja Gojković iznenada na dnevni red sednice sazvane za ponedeljak stavila Predlog zakona o nestalim bebama. Iako se čini da je država odlučila da posle nekoliko decenija stavi tačku na sumnje da su njene institucije učestvovale u krađi beba, izgleda da je motiv puko ispunjavanje obaveza prema Savetu Evrope.
Između 350 i 650 roditelja obraćalo se nadležnim institucijama zbog sumnji da su njihova deca ukradena u porodilištima u Srbiji, ali do danas nisu saznali istinu.
Jedna od njih je i Zorica Jovanović kojoj su doktori u ćuprijskoj bolnici 1983. saopštili da je njen sin preminuo. Nisu joj dali da ga vidi, za uzrok smrti su naveli da je nepoznat, a smrt njenog sina nije zavedena u matičnoj knjizi umrlih. Telo bebe nikada nije predato porodici.
Foto: Shutterstock
„Tražili smo da se uradi obdukcija, da vidimo šta je s detetom, oni su rekli – uradiće se i tek posle godinu dana dobijamo nalaz obdukcioni, navodno da je dete slato za Beograd. Ja sam bila u arhivu u Beogradu, nikad nijedna beba iz Ćuprije nije došla na obdukciju u Beograd”, rekla je Zorica Jovanovića između ostalog u razgovoru za RSE 2016. godine.
Upravo zato što joj institucije nisu pravovremeno pružale informacije o sudbini njenog detata, tužila je državu Evropskom sudu za ljudska prava. Sud je presudio u njenu korist i pored novačne odštete naložio Srbiji da donese poseban zakon koji bi omogućio da svi roditelji koji sumnjaju saznaju šta je bilo sa njihovim bebama.
Sedam godina kasnije, zakon još nije usvojen.
Predlog zakona koji će se pred poslanicima naći u ponedeljak, međutim, ne obećava da će sudbina nestalih bebe ikada biti rasvetljena.
„Ovaj zakon jednostavno nije podoban da utvrdi činjenice o svakom pojedinačnom slučaju već naprotiv u njemu se krije namera da se kroz sistem obeštećenja roditeljima pruži novčana naknada i to tako što bi sud donosio rešenje da je nemoguće utvrditi istinu”, kaže Milena Vasić iz Yucoma za Insajder.
Foto: Shutterstock
Upravo zbog ovoga već mesecima roditelji nestalih beba i nevladine organizacije traže da se ovakav Predlog zakona povuče. Smatraju da je važno uspostaviti mehanizam koji bi omogućio istinu, a ne samo ispuniti obavezu iz presude Evropskog suda za ljudska prava. Ipak, hitnost u donošenju ovog zakona ima i objašnjenje.
„Ukoliko taj zakon ne bude donet, Komitet ministara Saveta Evrope će imati vrlo oštru reakciju prema Srbiji. S obzirom na to da imamo najavljene izbore i najavljeno raspuštanje skupštine, pretpostavljamo da je to razlog zašto je Srbija požurila da donese zakon. Podjednako i udruženja roditelja i nevladine organizacije koje prate izvršenje presude Jovanović protiv Srbije smatraju da nema amandamana koje bi uspeli da srede ovaj zakon jer je on u samom korenu loš”, dodaje Vasić.
Srbija je dužna da ispita sumnje roditelja da su njihova deca ukradena u porodilištima. Roditeljima je u celoj situaciji najmanje važna novčana odšteta koju nudi država jer oni žele da istraga pokaže da li je njihovo dete možda živo i ako jeste gde se nalazi.
U petak je predsednica Skupštine Maja Gojković iznenada na dnevni red sednice sazvane za ponedeljak stavila Predlog zakona o nestalim bebama. Iako se čini da je država odlučila da posle nekoliko decenija stavi tačku na sumnje da su njene institucije učestvovale u krađi beba, izgleda da je motiv puko ispunjavanje obaveza prema Savetu Evrope.
Između 350 i 650 roditelja obraćalo se nadležnim institucijama zbog sumnji da su njihova deca ukradena u porodilištima u Srbiji, ali do danas nisu saznali istinu.
Jedna od njih je i Zorica Jovanović kojoj su doktori u ćuprijskoj bolnici 1983. saopštili da je njen sin preminuo. Nisu joj dali da ga vidi, za uzrok smrti su naveli da je nepoznat, a smrt njenog sina nije zavedena u matičnoj knjizi umrlih. Telo bebe nikada nije predato porodici.
Foto: Shutterstock
„Tražili smo da se uradi obdukcija, da vidimo šta je s detetom, oni su rekli – uradiće se i tek posle godinu dana dobijamo nalaz obdukcioni, navodno da je dete slato za Beograd. Ja sam bila u arhivu u Beogradu, nikad nijedna beba iz Ćuprije nije došla na obdukciju u Beograd”, rekla je Zorica Jovanovića između ostalog u razgovoru za RSE 2016. godine.
Upravo zato što joj institucije nisu pravovremeno pružale informacije o sudbini njenog detata, tužila je državu Evropskom sudu za ljudska prava. Sud je presudio u njenu korist i pored novačne odštete naložio Srbiji da donese poseban zakon koji bi omogućio da svi roditelji koji sumnjaju saznaju šta je bilo sa njihovim bebama.
Sedam godina kasnije, zakon još nije usvojen.
Predlog zakona koji će se pred poslanicima naći u ponedeljak, međutim, ne obećava da će sudbina nestalih bebe ikada biti rasvetljena.
„Ovaj zakon jednostavno nije podoban da utvrdi činjenice o svakom pojedinačnom slučaju već naprotiv u njemu se krije namera da se kroz sistem obeštećenja roditeljima pruži novčana naknada i to tako što bi sud donosio rešenje da je nemoguće utvrditi istinu”, kaže Milena Vasić iz Yucoma za Insajder.
Foto: Shutterstock
Upravo zbog ovoga već mesecima roditelji nestalih beba i nevladine organizacije traže da se ovakav Predlog zakona povuče. Smatraju da je važno uspostaviti mehanizam koji bi omogućio istinu, a ne samo ispuniti obavezu iz presude Evropskog suda za ljudska prava. Ipak, hitnost u donošenju ovog zakona ima i objašnjenje.
„Ukoliko taj zakon ne bude donet, Komitet ministara Saveta Evrope će imati vrlo oštru reakciju prema Srbiji. S obzirom na to da imamo najavljene izbore i najavljeno raspuštanje skupštine, pretpostavljamo da je to razlog zašto je Srbija požurila da donese zakon. Podjednako i udruženja roditelja i nevladine organizacije koje prate izvršenje presude Jovanović protiv Srbije smatraju da nema amandamana koje bi uspeli da srede ovaj zakon jer je on u samom korenu loš”, dodaje Vasić.
Srbija je dužna da ispita sumnje roditelja da su njihova deca ukradena u porodilištima. Roditeljima je u celoj situaciji najmanje važna novčana odšteta koju nudi država jer oni žele da istraga pokaže da li je njihovo dete možda živo i ako jeste gde se nalazi.
Napomena: BMI kalkulator služi isključivo u informativne svrhe i rezultati su okvirni. Nije zamena za dijagnostičku metodu. Vrednosti ne važe za decu do 18 godina, trudnice i dojilje, bolešljive i slabe osobe
Utvrdite kada su vam plodni dani i povećajte šanse da ostanete u drugom stanju.
Potrebno je samo da unesete prvi dan vašeg poslednjeg ciklusa i prosečno trajanje i dobićete kalendar plodnih dana za narednih pet meseci.
Izračunavanje plodnih i neplodnih dana je metoda koja se zasniva na karakteristikama menstrualnog ciklusa. Svaka žena koja ima ciklus na 28 dana, ima ovulaciju (oslobađanje jajne ćelije) oko 14. dana ciklusa.
Veliki deo vaspitanja ogleda se u tome da dete bude što samostalnije - u skladu sa svojim uzrastom i potrebama. Kako da budemo sigurni da je dete savladalo sve što je potrebno?
Bebe - preslatka i nemoćna stvorenja koja u potpunosti zavise od vas, imaju moć da vas nasmeju i usreće, ali i da frustriraju - kao recimo kada neće da spavaju.
Ovo je osnovni spisak, a konkretni zahtevi mogu varirati u zavisnosti od škole i učitelja. Najbolje je proveriti sa školom ili učiteljicom da li postoje dodatni zahtevi ili preporuke.
Termin u avgustu zasigurno ima svojih izazova, ali i puno prednosti, a bebe rođene u ovom mesecu predodređene su za vedrinu, uostalom, kao i vreme koje im je prethodilo.
Broj žena koje se odlučuju na ovaj postupak poslednjih godina snažno je porastao, podstaknut napretkom tehnologije, ali i činjenicom da mnoge odlažu majčinstvo
Ocena vitalnosti nakon prvog minuta značajnija je za osobu koja izvodi reanimaciju. dok je procena nakon 5. i 10. minuta značajnija za novorođenče i njegov kasniji ishod
Iako to možda nije tema o kojoj se često govori, boja, miris i učestalost mokrenja mogu pružiti dragocene informacije o hidrataciji i opštem zdravstvenom stanju vaše bebe.
Kada su letnje vrućine u pitanju, bebe nisu mali odrasli! Pročitajte vodič za pravilnu hidrataciju dece do dve godine, prema zvaničnim preporukama SZO i AAP.
Dodavanje soli u ishranu bebe može predstavljati dodatno opterećenje za bubrege, koji tokom prvih meseci života još nisu dovoljno razvijeni da obrađuju veće količine natrijuma.
Odvikavati dete od noćnih hranjenja ili ne? Pročitajte šta treba uzeti u obzir pre nego što prestanete s navikom dojenja ili hranjenja na bočicu tokom noći.
Jedno od najizazovnijih iskustava koje majke mogu imati: trenutak kada beba iznenada odbija dojenje. Umesto bliskosti, majka se suočava s borbom, dok bebin štrajk može biti frustrirajuć za oboje. Ovaj privremeni problem može biti uzrokovan različitim faktorima ali postoje mnogobrojni načini kako da rešite ovaj problem
Toplotni udar je ozbiljno stanje kod dece, koje zahteva hitnu medicinsku pomoć. Prepoznajte simptome poput ubrzanog disanja i razdražljivosti i brzo reagujte.
BEBAC mame iskreno dele svoja iskustva sa indukcijom: Da li je bolnije, koliko traje i kada tražiti epidural. Stvarni saveti za brži ili duži indukovani porođaj.
Pročitajte najvažnije savete i preporuke za trudnice kako bi se olakšale tegobe tokom tropskih vrućina. Povećano oticanje, znojenje i promene hormona mogu biti izazovne, ali uz naše osvežavajuće strategije, možete sebi pružiti olakšanje.
Znamo da je bebama potrebno mnogo sna, a koliko treba da spavaju nešto stariji mališani? Svako dete je drugačije, nekom treba više, a nekom manje sna, ali ipak postoji neko nepisano pravilo...
Saznajte sve o osipu od vrućine kod beba - uzroci, simptomi i kako ga efikasno lečiti i sprečiti. Pročitajte naš vodič i zaštitite nežnu kožu vaše bebe tokom vrelih letnjih dana.
Iako je uobičajena zabluda da dojenje sprečava da ponovo zatrudnite, neke nove mame dobiju dve bebe u kratkom vremenskom periodu, jer su mislile da su zaštićene.
Postoji veliki broj genetskih promena povezanih sa autizmom, a u ovoj studiji analiziran je samo njihov manji deo, rekao je koordinator istraživanja Alesandro Goci.
Pripremate se za dolazak bebe? Otkrijte 5 najvećih mitova o bebi garderobi! Saznajte zašto organski pamuk ne mora biti skup i šta vam je zaista potrebno.
Saznajte koje rizike nose popularne NeeDoh i skviši igračke, zašto je važno izbegavati jeftine kopije i kako da osigurate potpuno bezbednu igru za dete.
Kupili ste bezukusnu lubenicu? Otkrijte jednostavan trik sa solju i limunom koji se godinama koristi u svetu. Saznajte kako da pojačate prirodnu slast voća!
Do tog istorijskog datuma, kao izvori matičnih ćelija u našim bolnicama korišćene su isključivo koštana srž i periferna krv. Kombinovanje sa ćelijama iz pupčanika otvorilo je potpuno novo poglavlje u lečenju najtežih pacijenata.
Da li se često razbolite čim odete na odmor? Saznajte šta je "bolest slobodnog vremena", kako nagli pad stresa utiče na imunitet i kako to da sprečite.
Saznajte sve o novim pravilima u Crnoj Gori: Od 1. septembra deca koja nisu vakcinisana neće moći u vrtiće. Pročitajte šta ovo znači za roditelje u praksi.
Saznajte kako da pravilno reagujete u slučaju uboda ježa, opekotine meduze ili kontakta sa otrovnim ribama tokom letovanja. Brz i objektivan vodič za prvu pomoć.
Odabir imena za bebu je prvi korak u definisanju vaše nove porodice. Saznajte koja ključna pitanja treba da postavite sebi pre donošenja konačne odluke.
Finski vrtići transformišu zdravlje dece tako što donose šumu na igrališta. Izlaganje dece zemlji, biljkama i mikrobima jača njihov imuni sistem, smanjuje štetne bakterije i poboljšava opšte blagostanje.
U beogradskim domovima zdravlja, prenosi N1, već skoro dva meseca lekari, medicinske sestre i laboranti ne dežuraju noću. Novi Sad i Niš, još uvek rade i noću.
Pored hodanja, okretanje bebe sa leđa na stomak jedna je od najvažnijih prekretnica u fizičkom razvoju svake bebe u prvih godinu dana. Ovo se ipak neće desiti preko noći.
Komentari (0)