Foto:

Čega se najviše plaše mame i tate?

Izvor: Bebac.com
Očevi i majke sa najviše plaše fizičkih pretnji, kao što je mogućnost da se dete povredi (75 odsto majki, odnosno 58 odsto očeva), zatim brinu o njihovom učinku u školi (69 odsto majki, 63 odsto očeva), a takođe se boje da će druga deca povrediti njihovo dete (66 odsto majki, 60 odsto očeva).
Kao što se može primetiti, majke su generalno zabrinutije od očeva, naročito kada su u pitanju ova tri problema, pokazalo je istraživanje koje je sprovela kompanija Kaspersky Lab sa profesorom Davidom Smahelom sa univerziteta “Masarik”.
Briga i o bezbednosti na internetu
Zanimljivo je da je zabrinutost majki i očeva bila gotovo ista kada su u pitanju problemi sa kojima se deca mogu suočiti na Internetu. Oba roditelja su zabrinuta da njihovo dete može provoditi previše vremena na Internetu (62 odsto majki, 60 odsto očeva).
Međutim, oni su manje zabrinuti da njihovo dete može kontaktirati nepoznatu osobu na Mreži (41 odsto majki i očeva). Treba naglasiti i da roditelji generalno smatraju da se problemi na Internetu više ispoljavaju kada njihova deca malo porastu, tačnije ne misle da je to problem koji se odnosi na malu decu.
“Zabrinutost roditelja za onlajn bezbednost dece raste sa uzrastom dece. Sa jedne strane, roditelji su u pravu kada smatraju da se onlajn rizici povećavaju usled veće aktivnosti dece na Intrnetu. Sa druge strane, mala deca su takođe pod rizikom kada koriste Internet, čak i ako ne koriste društvene mreže. Neki roditelji potcenjuju rizike kojima mogu biti izložena manja deca. Savetujem roditeljima da vode računa o bezbednosti dece na Internetu od prvog momenta kada dete počnu da ga koriste”, rekao je profesor David Smahel.
Kada su u pitanju pokušaji da se umanje ovi rizici, oba roditelja preuzimaju otprilike podjednaku odgovornost.
Međutim, majke preuzimaju najveću odgovornost kada su u pitanju teme kao što su: prijatelji njihove dece (41 odsto), gde se njihova deca kreću nakon škole (38 odsto), šta mališani rade u slobodno vreme (36 odsto), kao i da li deca adekvatno troše svoj novac (37 odsto).
Očevi su mnogo češće odgovorni za sprečavanje problema kao što su: kontakt njihove dece sa nepoznatim ljudima na Interenetu (10 odsto), posećivanje stranica sa neprikladnim sadržajem (14 odsto), kao i sajber maltertiranje (11 odsto).
Komentarišući ove nalaze, Jan Sekera, regionalni menadžer kompanije Kaspersky Lab za centralnu i istočnu Evropu, izjavio je:
“Normalno je da roditelji žele da urade sve što je u njihovoj moći kako bi zaštitili svoju decu i osigurali njihovu bezbednost. Međutim, budući da digitalni svet u sve većoj meri utiče na naš svakodnevni život, od velike je važnosti da budemo adekvatno informisani o opasnostima ne samo u stvarnom svetu već i u digitalnom okruženju. Roditelji moraju biti više informisani o opasnostima sa kojima se mogu susresti njihova deca na Internetu. Oni moraju da pomognu deci da postanu obazrivija, ali i da koriste metode za njihovu zaštitu na Internetu, baš kao što bi to uradili u stvarnom svetu”, komentariše rezultate istraživanje menadžer kompanije Kaspersky Lab Jan Seker.

Postanite član Bebac porodice! Registrujte se

Da li ste trudni ili imate bebu?

Unesite termin porođaja ili datum rođenja vašeg bebca i pratite njegov razvoj iz nedelje u nedelju.

Komentari (0)

Ostavite komentar

Izračunajte termin porođaja

Unesite prvi dan Vašeg
poslednjeg ciklusa

Prosečno trajanje ciklusa
Očevi i majke sa najviše plaše fizičkih pretnji, kao što je mogućnost da se dete povredi (75 odsto majki, odnosno 58 odsto očeva), zatim brinu o njihovom učinku u školi (69 odsto majki, 63 odsto očeva), a takođe se boje da će druga deca povrediti njihovo dete (66 odsto majki, 60 odsto očeva).
Kao što se može primetiti, majke su generalno zabrinutije od očeva, naročito kada su u pitanju ova tri problema, pokazalo je istraživanje koje je sprovela kompanija Kaspersky Lab sa profesorom Davidom Smahelom sa univerziteta “Masarik”.
Briga i o bezbednosti na internetu
Zanimljivo je da je zabrinutost majki i očeva bila gotovo ista kada su u pitanju problemi sa kojima se deca mogu suočiti na Internetu. Oba roditelja su zabrinuta da njihovo dete može provoditi previše vremena na Internetu (62 odsto majki, 60 odsto očeva).
Međutim, oni su manje zabrinuti da njihovo dete može kontaktirati nepoznatu osobu na Mreži (41 odsto majki i očeva). Treba naglasiti i da roditelji generalno smatraju da se problemi na Internetu više ispoljavaju kada njihova deca malo porastu, tačnije ne misle da je to problem koji se odnosi na malu decu.
“Zabrinutost roditelja za onlajn bezbednost dece raste sa uzrastom dece. Sa jedne strane, roditelji su u pravu kada smatraju da se onlajn rizici povećavaju usled veće aktivnosti dece na Intrnetu. Sa druge strane, mala deca su takođe pod rizikom kada koriste Internet, čak i ako ne koriste društvene mreže. Neki roditelji potcenjuju rizike kojima mogu biti izložena manja deca. Savetujem roditeljima da vode računa o bezbednosti dece na Internetu od prvog momenta kada dete počnu da ga koriste”, rekao je profesor David Smahel.
Kada su u pitanju pokušaji da se umanje ovi rizici, oba roditelja preuzimaju otprilike podjednaku odgovornost.
Međutim, majke preuzimaju najveću odgovornost kada su u pitanju teme kao što su: prijatelji njihove dece (41 odsto), gde se njihova deca kreću nakon škole (38 odsto), šta mališani rade u slobodno vreme (36 odsto), kao i da li deca adekvatno troše svoj novac (37 odsto).
Očevi su mnogo češće odgovorni za sprečavanje problema kao što su: kontakt njihove dece sa nepoznatim ljudima na Interenetu (10 odsto), posećivanje stranica sa neprikladnim sadržajem (14 odsto), kao i sajber maltertiranje (11 odsto).
Komentarišući ove nalaze, Jan Sekera, regionalni menadžer kompanije Kaspersky Lab za centralnu i istočnu Evropu, izjavio je:
“Normalno je da roditelji žele da urade sve što je u njihovoj moći kako bi zaštitili svoju decu i osigurali njihovu bezbednost. Međutim, budući da digitalni svet u sve većoj meri utiče na naš svakodnevni život, od velike je važnosti da budemo adekvatno informisani o opasnostima ne samo u stvarnom svetu već i u digitalnom okruženju. Roditelji moraju biti više informisani o opasnostima sa kojima se mogu susresti njihova deca na Internetu. Oni moraju da pomognu deci da postanu obazrivija, ali i da koriste metode za njihovu zaštitu na Internetu, baš kao što bi to uradili u stvarnom svetu”, komentariše rezultate istraživanje menadžer kompanije Kaspersky Lab Jan Seker.
Izračunajte vaš BMI
Pol:

Godine starosti:

Vaša visina:

Vaša težina:

Vaš BMI iznosi
22,5
Normalna težina

Neuhranjenost
Normalna telesna masa
Manja gojaznost
Gojaznost
Velika gojaznost
Preterana gojaznost
Napomena: BMI kalkulator služi isključivo u informativne svrhe i rezultati su okvirni. Nije zamena za dijagnostičku metodu. Vrednosti ne važe za decu do 18 godina, trudnice i dojilje, bolešljive i slabe osobe
Utvrdite kada su vam plodni dani i povećajte šanse da ostanete u drugom stanju.

Potrebno je samo da unesete prvi dan vašeg poslednjeg ciklusa i prosečno trajanje i dobićete kalendar plodnih dana za narednih pet meseci.

Izračunavanje plodnih i neplodnih dana je metoda koja se zasniva na karakteristikama menstrualnog ciklusa. Svaka žena koja ima ciklus na 28 dana, ima ovulaciju (oslobađanje jajne ćelije) oko 14. dana ciklusa.
Izračunajte plodne dane

Prvi dan poslednje menstruacije

Prosečno trajanje ciklusa
Ovulacija ≈
Ned. 20.07.2021. Pet. 25.07.2021.
Danas je Nedelja, 23.08.2026
Plodni dani
Menstruacija
dana 5 Menstruacija
dana 15 Folikularna faza
dana 6 Ovulacija
Sledeća menstruacija
za ≈ 28 dana

Može vas zanimati još i

No tags found for this post.

Najnovije